Masturbacija i anksioznost: Kakva je veza? Saznajmo!
Masturbacija je relativno uobičajena, prirodna aktivnost koju mnogi prakticiraju iz raznih razloga, i iako to nije jedini razlog zašto ljudi masturbiraju, možda je najočitija od ovih svrha ublažiti napetost ili zadovoljstvo. Iako je ponašanje prilično uobičajeno, psihološki učinci masturbacije ostaju obavijeni mnogo nesporazuma i iluzija. Mogu li se masturbacija i anksioznost povezati? Iako se o to dvoje često govori izolirano, može postojati veza između ta dva ponašanja. Mnogi se pitaju može li masturbacija povećati njihovu razinu tjeskobe ili čak pružiti neki oblik ublažavanja stresa. Što se događa u tom složenom odnosu između te dvije aktivnosti? Vrijeme je da proniknemo u moguće veze između masturbacije i anksioznosti, otuda psihološka i fizička razmatranja koja mogu utjecati na takvu povezanost. Pa, što znanost ima za reći? Uzrokuje li masturbacija tjeskobu? Jednostavno odgovoriti na to, uzrokuje li masturbacija tjeskobu je ne; to samo po sebi nije izravni uzrok tjeskobe. Doista, većini ljudi masturbacija je dio života, što nema štetnih učinaka na njihovo mentalno zdravlje. Međutim, ovaj odnos između anksioznosti i masturbacije je kompliciraniji, osobito ako se promatra kroz osobna uvjerenja, kulturne čimbenike i stanja mentalnog zdravlja. Studija u Archives of Sexual Behavior otkrila je da je oko 46% muškaraca i 36% žena prijavilo osjećaje krivnje nakon masturbacijskih iskustava koji mogu pojačati anksioznost, osobito među pojedincima s prethodnim mentalnim poremećajima ili onima koji se ne osjećaju sigurnima u svoje ponašanje. U drugima je hipermasturbacija simptomatična za tjeskobu ili stres; u ovom slučaju, masturbacija postaje izlaz iz lošeg raspoloženja. Stoga se dobro seksualno ponašanje mora razlikovati od obrazaca koji mogu ukazivati na emocionalni stres. Mehanizam suočavanja prekomjerne ili kompulzivne masturbacije može imati potencijal čak i pojačati tjeskobu, budući da takvo ponašanje dovodi do eskalacije i preokreta privremenog olakšanja praćenog osjećajem srama ili frustracije, što može dodatno izazvati tjeskobu. Oni mogu utjecati na mentalno zdravlje i dobrobit ako se osjećaji održavaju dovoljno dugo. Koje su prednosti masturbacije? Otprilike 5% odraslih osoba može imati kompulzivno seksualno ponašanje, koje uključuje pretjeranu masturbaciju. Ove kompulzije povezane su s povećanim stupnjem anksioznosti i depresije, kao i poremećenim funkcioniranjem u svakodnevnom životu. Neke ključne prednosti uključuju sljedeće: Ublažavanje stresa: Vjerojatno najveća korist koju masturbacija nudi je odgoda od napetosti. Doista, orgazmički odgovor će čak stvoriti oslobađanje kemikalija kao što su dopamin, oksitocin i endorfini, koji su slučajno uključeni u osjećaj opuštenosti i zadovoljstva. To može biti trenutačno olakšanje od stresa ili tjeskobe. Dobar san: viđeno je da masturbacija pomaže nekim ljudima da bolje spavaju. Učinak orgazma koji izaziva spavanje može biti od pomoći kod onih koji su tjeskobni i ne mogu spavati. Poboljšano raspoloženje: Za većinu pojedinaca masturbacija poboljšava raspoloženje i smanjuje iritaciju ili napetost. To može biti korisno za ljude koji se osjećaju tjeskobno i preopterećeno. Samootkrivanje: Masturbacija omogućuje pojedincu da nauči svoja tijela u čemu uživa, a što ne, čime se povećava samopouzdanje tijela, kao i da ih se dovede na pravi put prema zdravom odnosu sa svojom seksualnošću. Dakle, sada se može činiti da su masturbacija i tjeskoba dvije suprotstavljene sile. Ipak, u umjerenim količinama, masturbacija se doista može koristiti kao instrument daljnje brige o sebi u upravljanju anksioznošću. Koje su nuspojave masturbacije? Smatra se vrlo redovitom aktivnošću kojom se bave mnogi ljudi. Kao i sve drugo, ima nuspojave ako se provodi pretjerano ili pod određenim emocionalnim uvjetima. Može uzrokovati malo boli ili iritacije u nekim fizičkim aspektima dok uzrokuje osjećaj krivnje, srama ili tjeskobe nakon toga u emocionalnoj sferi. Anksioznost i masturbacija tako dodatno artikuliraju nuspojave jedni drugih. Krivnja ili sramota: Kulturna ili vjerska uvjerenja zbog kojih će se pojedinac osjećati posramljeno ili krivim za masturbaciju. Loš osjećaj može preuveličati tjeskobu i masturbaciju te osobe u pokušaju da pomiri ponašanje i svoja uvjerenja. Fizička nelagoda: Dugotrajna masturbacija stvara bol ili crvenilo. To osigurava ciklus s kojim se osoba mora suočiti zbog srama ili nervoze zbog fizičkog stanja. Mentalno zdravlje: U ovom slučaju, obično se dijagnosticira kao znak teške mentalne bolesti, kao što je depresija ili anksioznost. Masturbacija, u tom smislu, zatim djeluje kao retorička izjava za skrivanje osjećaja koji razbijaju živce; može čak poslužiti i kao privremeno oslobađanje od stresa, ali osigurava buduću tjeskobu. Učinci na odnose: Kada masturbacija utječe na sposobnost pravilnog zdravog seksualnog odnosa ili uzrokuje probleme s intimnošću i partnerom, tada će najvjerojatnije dovesti do tjeskobe ili stresa. Dobro je umjereno masturbirati. Kada to postane potpuno ili problematično ponašanje, tada se problemi kao što su anksioznost ili problemi u rel Smanjuje li masturbacija tjeskobu? Ovo pitanje, oslobađa li masturbacija stres, može imati različite nalaze za različite ljude. Za neke ljude seks može ponuditi određeni stupanj privremenog ublažavanja osjećaja stresa kroz proizvodnju endorfina i cjelokupno opuštanje. Zbog toga se anksioznost može smanjiti, pri čemu pojedinac dobiva pauzu kako bi se privremeno oslobodio stresa. Izvješće časopisa Journal of Behavioral Addictions navodi da ljudi koji se upuštaju u kompulzivnu masturbaciju imaju tendenciju da postignu više rezultate u tjeskobi, stresu i simptomima depresije nego ljudi koji se upuštaju u zdravu, nekompulzivnu masturbaciju. Međutim, kada netko masturbira isključivo kao okidač svoje tjeskobe, tada to postaje dimna zavjesa za pravi problem koji se događa u njihovom životu. U tom pogledu, masturbacija i anksioznost mogu biti svojevrsni ciklus u kojem jedno hrani drugo. Jednostavno rečeno, baš kao što drkanje zasad može olakšati, masturbacija dugoročno ne pomaže u prevladavanju tjeskobe. Ublažava li drkanje stres? Drugi način da parafraziramo pitanje bio bi oslobađa li drkanje stres? Pa, odgovor ostaje da/ne. Masturbacija bi kod nekih mogla pomoći u smanjenju stupnja stresa, ali sigurno nije lijek za tjeskobu. Zatim se može koristiti kao alternativna distrakcija za oslobađanje tih hormona dobrog osjećaja kod osobe kako bi se ublažila trenutna razina stresa. Naravno, imati ga kao jedini lijek protiv tjeskobe stvara više problema jer ne rješava temeljni uzrok, koji je emocionalni ili psihološki. Pomaže li masturbacija anksioznosti? Neki se pojedinci mogu zapitati: “Olakšava li masturbacija tjeskobu?” Masturbacija može privremeno smanjiti tjeskobu jer pruža opuštanje i podiže raspoloženje, ali ne liječi samo stanje. Dakle, moraju postojati drugi načini za njegovo prevladavanje, kao što su svjesnost, terapija, vježbanje ili meditacija. Ako je masturbacija uobičajeno suočavanje koje se koristi za